Marijana Barišić

Rođena je u Sisku gdje je i završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Diplomirala je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, smjer Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, na temu Priča u stihu kao poticaj glazbeno – stvaralačkog izričaja djece predškolske dobi. Pisala je za Večernji list, Glas Siska, portal sisak.info, radila u informativnom programu Radio Siska gdje je i uređivala emisije iz kulture, Ekspresija te Filmski susreti. Puno je toga čemu ne može odoljeti: jazzu, filmskim klasicima, dobroj mediteranskoj hrani, putovanjima po mjestima s dobrim duhom i mirisima. Životni ju je put odveo u kazalište pa tako danas radi u Domu kulture Kristalna kocka vedrine, Gradskom kazalištu Sisak. Stalna je članica Glumačke družine Kazališta 21 te producentica Siscia Open Jazz & Blues Festivala (Dana jazza Damira Kukuruzovića).

Tatjana Bašić

Diplomirala je 2016. godine na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer diplomski sveučilišni studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje (mag.praesc.educ.). Uz navedeno prvostupnica je i ekonomije (bacc.oec.) te uz posao odgojiteljice u dječjem vrtiću "Lojtrica" Velika Mlaka (vrtić Grada Velike Gorice) ima i obrt za administrativne (knjigovodstvene) djelatnosti kao dopunsku djelatnost. Upisuje poslijediplomski znanstveni sveučilišni doktorski studij Jezični, književni i kulturni kontekst ranog, predškolskog i primarnog obrazovanja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu zbog osobnog profesionalnog razvoja, stalnog stručnog usavršavanja te cjeloživotnog obrazovanja ali i podizanja svijesti o važnosti profesije, poboljšanja statusa struke kao i povećanja povjerenja u znanstvenost i stručnost našeg rada.

Tihana Bilešić

Rođena je u Novoj Gradiški 1986. godine. Magistra je edukacije hrvatskoga jezika i književnosti.  Diplomirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 2010. godine. Radno iskustvo stjecala je u osnovnoj školi i gimnaziji kao učiteljica/nastavnica Hrvatskoga jezika. Danas radi u Alfi, izdavačkoj kući. Na mjestu glavne urednice školskih izdanja za razrednu nastavu i urednice za Hrvatski jezik u razrednoj nastavi doprinosi unaprjeđenju primarnoga obrazovanja u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu. Studentica je Poslijediplomskoga doktorskog sveučilišnog studija Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga odgoja i obrazovanja na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Stela Beljak

Rođena je u Zagrebu 1997. godine, a djetinjstvo provodi u Mariji Bistrici gdje pohađa osnovnu školu, a paralelno i osnovnu glazbenu školu. Nakon toga upisuje 16. gimnaziju u Zagrebu koju završava 2016. godine i iste godine upisuje Učiteljski fakultet, Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za vrijeme studija aktivno sudjeluje u radu Fakulteta, ali i Sveučilišta. Tijekom druge godine studiranja postaje predstavnica Učiteljskog fakulteta u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu i ostaje na tom mjestu sve do pete godine studija. Na Fakultetu sudjeluje u organizaciji raznih konferencija od kojih ističe studentsku konferenciju znanosti i umjetnosti STUDIKON. Diplomirala je u Zagrebu, 2021. godine.Nakon studija zapošljava se u nekoliko različitih škola kao učiteljica engleskog jezika, a trenutno radi u osnovnoj školi "Kajzerica" kao učiteljica razredne nastave. Nakon studija završava edukaciju za voditeljicu dječjeg folklora i aktivno vodi folklornu skupinu kao izvannastavnu aktivnost. Članica je udruge "Gradionica" gdje redovito održava LEGO radionice s djecom predškolske i rane školske dobi. 

Vesna Brebrić

Rođena je 1971. godine. Osnovnu školu završila je u Petrinji, a srednju u CUO "Vladimir Majder-Kurt" u Sisku, smjera kultura i umjetnost/suradnik u INDOK djelatnostima. Obranivši diplomski rad 2019. "Zanesenost u glazbeno-stvaralačkom procesu djeteta predškolske dobi" stječe zvanje magistre ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje nastavlja svoje obrazovanje na Poslijediplomskome znanstvenome sveučilišnom doktorskom studiju Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga odgoja i obrazovanja. Kao odgojiteljica u Dječjem vrtiću "Petrinjčica", Petrinja djeluje 16 godina, a od veljače 2022.godine preuzima funkciju ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja.  Bilježi dugogodišnje članstvo u Mješovitom zboru Hrvatskog pjevačkog društva "Slavulj" Petrinja te devetogodišnju organizaciju i voditeljsvo Gradskog dječjeg zbora u navedenom društvu sve do 2019. Trenutno je članica i tajnica udruge Vokalni ansambl Petrusice od kraja 2019. godine te osnivačica, organizatorica i voditeljica glazbeno-dramskog studija POU Hrvatski dom Petrinja "Čarobni štapić" od siječnja 2020. Vanjska je suradnica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2019. godine, Odsjek u Petrinji (Metodika glazbene kulture 1 i 2).  Spisateljica je igrokaza, priča, pjesama, mjuzikla za djecu i odrasle.

Martina Burazer

Rođena je 1979. godine u Zagrebu gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. 2002. godine diplomirala je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakulteru na smjeru logopedija. Radno iskustvo stekla je u osnovnim školama, Poliklinici za rehabilitaciju sluha i govora "SUVAG", te zadnjih petnaest godina u Dječjem vrtiću "Trešnjevka" gdje sada obnaša dužnost ravnateljice. Članica je Hrvatskog logopedskog društva gdje je bila predsjednica Sekcije predškolskih logopeda i u Upravnom odboru društva. Od 2015. godine vodi grupu samopomoći za roditelje djece s teškoćama u razvoju "Pravo blago". Autorica je slikovnice "Eva u vrtiću" (2015.). Od 2017. predaje i održava radionice u Stručno razvojnom centru Dječjeg vrtića "Trešnjevka" pod nazivom "Poticanje cjelovitog razvoja djeteta kroz likovnost". Studentica je Poslijediplomskog doktorskog studija Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja. Sudjelovala je u organizaciji i imala izlaganja na brojnim stručnim skupovima, simpozijima i kongresima s ciljem unaprijeđenja odgojno-obrazovnog i logopedskog rada s djecom s posebnim potrebama.

Lana Gospodnetić

Rođena je 1979. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer predškolski odgoj, diplomirala je 2001. Nakon toga, na Filozofskom fakultetu upisuje smjer pedagogija i povijest koji uspješno završava 2007. Od tada je zaposlena kao odgojitelj predškolske djece u nekoliko zagrebačkih dječjih vrtića, posljednjih 8 godina u DV Špansko. Trenutno radi kao odgojitelj mentor u Programu ranog učenja talijanskog jezika "Arte e bambini". Program uspješno povezuje aktivnosti učenja talijanskog jezika sa likovnim aktivnostima. Još od studentskih dana sudjeluje u kreiranju i provođenju raznih kreativnih i likovnih radionica te radionica čitanja za djecu i odrasle. Posljednjih desetak godina vanjski je suradnik MSU-a. U toj funkciji, a od nedavno i u suradnji sa Školskom knjigom, organizira i vodi likovne radionice i radionice čitanja za predškolsku djecu kao i za djecu nižih razreda osnovne škole u Zbirci Richter kojom MSU upravlja. Autorica je projekta Umjetnost i djeca koji je nastao u suradnji DV Špansko i Zbirke Richter, a koji za cilj ima približiti suvremenu umjetnost djeci predškolske dobi. Također je autorica mnogobrojnih izložbi dječjih likovnih radova koje je postavila samostalno ili u suradnji s drugim kolegicama.Veliki je zaljubljenik u slikovnice koje u njezinom radu s djecom, zauzimaju važno mjesto. One su medij koji povezuje ključne aspekte njezinog rada: likovnu umjetnost, književnost i učenje stranih jezika.

Ivan Igić

Ivan Igić rođen je 1993. godine u Zagrebu. Nakon završene osnovne i srednje škole svoje je obrazovanje odlučio nastaviti na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija stekao je mnogo iskustva u poučavanju različitih dobnih skupina i učenika kojima hrvatski jezik nije materinski jezik. Predmet njegova znanstvenog interesa je metodika nastave hrvatskoga jezika. Kroz poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga odgoja i obrazovanja želi se usmjeriti na istraživanje prakse i suvremenoga pristupa nastavi hrvatskoga jezika u primarnom obrazovanju.

Ivan je začetnik i organizator znanstveno-stručnog skupa učitelja razredne nastave UPS! (Učiteljski proljetni skup), a aktivan je i u volonterskim projektima usmjerenim na poticanje kreativnosti djece. Prikaze prakse, stručne i znanstvene radove prezentira na stručnim skupovima i kongresima. Organizira razne radionice i projekte u školi kako bi svojim učenicima osigurao kvalitetnu i zanimljivu nastavu. Za svoj je rad dva puta nagrađen nagradom Ministarstva znanosti i obrazovanja kao najuspješniji odgojno-obrazovni djelatnik.

Milka Jakovljević

Milka Jakovljević rođena je 1994. godine u Banja Luci, BiH. Osnovnu i srednju školu završila je u Dugom Selu. Nakon čega upisuje Učiteljski fakultet u Zagrebu, Odsjek u Petrinji. Magistrirala je 2018. godine Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. U dječji vrtić Špansko dolazi 2019. godine kao pripravnik i ostaje do danas.

Od početka svoga rada članica je likovnog tima u vrtiću te sudjeluje u postavu raznih izložbi (u prostorima dječjeg vrtića, Orisu – Kući arhitekture i Knjižnicama grada Zagreba).
Redovito surađuje sa Zelenim klikom, udrugom s djelovanjem na polju održivog razvoja, ekologije i permakulture, i sudjeluje na raznim radionicama koje provode u vrtiću.

Tijekom 2022. završava module vezane za Darovitost i talente te STEAM, čime se počinje i aktivno baviti.

Ak. god. 2022./2023. upisuje poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja, na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu. 

Katarina Kralj Kreković

Katarina Kralj Kreković rođena je 1994. u Zagrebu. Osnovnu školu završava u Dugom Selu a srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u Zagrebu. Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisuje Učiteljski studij s engleskim jezikom, te usporedno pohađa i glazbenu školu "Pavao Markovac". Tijekom studija otkriva interes za teme suvremenih i cjelovitih pristupa poučavanju umjetnosti, posebice književnosti i glazbe. Pisala je prikaze za časopis Libri et Liberi te sudjelovala na međunarodnim konferencijama The Child and the Book, Arts and Creativity in Education, te različitim stručnim skupovima i usavršavanjima učitelja razredne nastave. Živi i radi u Dugom Selu, trenutno kao učiteljica u produženom boravku u OŠ "Ivan Benković", a uz učiteljski posao vlasnica je i obrta za izradu nakita VilinRosa. Kroz poslijediplomski doktorski studij Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga odgoja i obrazovanja želi se usmjeriti na istraživanje prakse i holističkih pristupa umjetnosti u primarnom obrazovanju. 

Marija Krpan

rođena je 1982. godine u Sisku. Osnovnoškolsko obrazovanje započela je u Petrinji, a završila u Zagrebu. Nakon osnovne škole, upisuje VII. Gimnaziju u Zagrebu. Diplomirala je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, smjer razredne nastave s pojačanim programom iz hrvatskoga jezika. Radi u osnovnoj školi te u svakodnevnom radu s djecom istražuje primjenu čitalačkih vještina i tehnika u primarnom odgoju i obrazovanju. Sudjelovala je kao suautorica u izradi udžbeničkog kompleta Radost čitanja i pisanja 1. Mentorica je učiteljima pripravnicima na stručnim ispitima. Živi i radi u Zagrebu te aktivno djeluje i usavršava se u svojoj profesiji.

Matilda Marković

Matilda Marković, rođena je 1979. u Karlovcu. Diplomirani je učitelj razredne nastave i Hrvatskog jezika, učitelj savjetnik, sveučilišni specijalist dramske pedagogije. Radi kao učiteljica Hrvatskog jezika u Osnovnoj školi Draganići od 2004. godine, a 2018. stekla je zvanje učitelja savjetnika pri Agenciji za odgoj i obrazovanje u Zagrebu. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća učitelja Hrvatskog jezika Karlovačke županije od 2012. godine.Diplomirala je na Poslijediplomskom specijalističkom studiju dramske pedagogije i stekla zvanje sveučilišnog specijalista dramske pedagogije. Od 2017. radi na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu kao vanjski suradnik na kolegiju Lutkarstvo i scenska kultura. Godine 2021. stječe naziv predavača na Učiteljskom fakultetu u području društveno humanističkih znanosti i filologije. Sudjelovala je u radu Radne skupine za Hrvatski jezik pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u izradi nacionalnih godišnjih izvedbenih kurikula za nastavni predmet Hrvatski jezik. Sudjelovala je u izradi digitalnih materijala za nastavu Hrvatskog jezika za učenike 5.-8. razreda u nastavi na daljinu iz nastavnog predmeta Hrvatski jezik. Godine 2021. i 2022. dobila je nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja za jednog od najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika Republike Hrvatske.

Nikolina Medak

Formalnu plesnu izobrazbu započinje u Školi suvremenog plesa Ane Maletić (plesač edukacijskog smjera), nakon čega upisuje studij suvremenog plesa pri Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek plesa: suvremeni ples, izvedbeni smjer) te zadobiva zvanje sveučilišne prvostupnice (baccalaurea) suvremenog plesa (univ.bacc.art.). Osim toga, završetkom studija razredne nastave (modul: likovna kultura) na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, stječe i zvanje magistra primarnog obrazovanja (mag.prim.educ.), a svoju edukaciju na istom fakultetu nastavlja upisom poslijediplomskog doktorskog sveučilišnog studija Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja.U svom profesionalnom djelovanju veže umjetničko i pedagoško područje te djeluje kao plesač, koreograf, suradnik za scenski pokret i plesni pedagog - a u tim se područjima dodatno usavršava i kroz razne radionice i programe u Hrvatskoj i inozemstvu: od radionica za plesače, koreografe, odnosno izvedbene umjetnike, do programa usmjerenih na pitanje kulturnog i umjetničkog (te plesnog) odgoja i obrazovanja ili specifičnih rehabilitacijskih pristupa. Tijekom višegodišnjeg profesionalnog umjetničkog djelovanja u funkciji autora/koreografa, izvođača ili suradnika za scenski pokret, ostvaruje suradnje s raznim domaćim i inozemnim umjetnicima, udrugama i organizacijama kao i kulturnim institucijama, festivalima ili rezidencijalnim programima. Dugogodišnja je članica Udruge profesionalnih plesnih umjetnika PULS te suosnivačica i umjetnička voditeljica Umjetničke organizacije "mhmm…". Osim toga, djeluje i u Osnovnoj školi Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG u funkciji fonetskog ritmičara.

Mateja Škaro

Rođena je u Zagrebu 1997. godine gdje završava gimnaziju i srednju glazbenu školu. 2022. godine diplomirala je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu glazbene motivacije u prvom razredu osnovne škole. U slobodno vrijeme podučava klavir i zborsko pjevanje što dodatno obogaćuje njeno pedagoško iskustvo pritom stavljajući naglasak na važnost kreativnog izražavanja djece i mladih. Trenutno je zaposlena u Osnovnoj školi Tituša Brezovačkog. Područje znanstveno-istraživačkog interesa joj je povezivanje glazbene motivacije i jezika.

Lajla Šprajc

Laila Šprajc rođena je 1972. u Zagrebu, gdje je završila srednjoškolsko obrazovanje. Studij sociologije, antropologije i specijalne edukacije završila je na Sveučilištu u Haifi, u Izraelu. Studij judaistike, etnologije i kulturne antropologije završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Autorica je priručnika za učenje hebrejskog jezika i suatorica priručnika Rad s djecom predškolskog i školskog uzrasta: smjernice za roditelje, volontere i organizatore aktivnog odmora. Voditeljica je tečajeva za učenje hebrejskog jezika, moderatorica metode Becavta –učenje jezika demokracije te članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca. S hebrejskog je prevela knjige istaknutih izraelskih autora, među kojima izdvaja naslove iz književnosti za djecu i mlade: Iznenada u dubini šume (2011.) Amosa Oza, Gospođica Škarica (2015.) Nathalie Belhassen, Tajne plastelina (2016.) Roya Orena te Zagrljaj (2020.) Davida Grossmana. 

Marija Cestarić

Marija Cestarić, diplomirala je 2017. godine muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (dvopredmetno) te kroatistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (dvopredmetno). Njezini su se diplomski radovi kretali od područja glazbene arhivistike i historijske muzikologije kod proučavanja Hemeroteke Dragutina Aranya iz razdoblja od 1918. do 1929., pa do književnoteorijskih promišljanja autobiografskih tekstova Pavla Pavličića. Zaposlena je u X. gimnaziji "Ivan Supek" gdje predaje Glazbenu umjetnost. Tajnica je 2. međunarodne umjetničko-znanstvene konferencije "Arts and Creativity in Education". Studentica je Poslijediplomskoga doktorskoga sveučilišnoga studija Jezični, književni i kulturni kontekst ranog i primarnog odgoja i obrazovanja na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povremeno piše glazbene kritike za časopise "Cantus" i "Jutarnji list". U slobodno vrijeme pjeva u Akademskome zboru "Ivan Goran Kovačić".

Diana Cvitanović

Diana Cvitanović, rođena u Šibeniku 1971. gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskome fakultetu u Zadru, Odsjek za razrednu nastavu, diplomira 1992. godine, a zatim 1996. godine stječe titulu diplomiranoga učitelja (VII. stupanj). Na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu upisuje engleski jezik kao dodatni predmet, a školovanje završava 2003. Ak.god. 2019./2020. upisuje Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja, također na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu. Tijekom dugogodišnjega rada u osnovnim školama sudjeluje na natjecanjima, radionicama, projektima, te aktivno surađuje s pojedincima i obrazovnim institucijama, sve u svrhu unaprjeđenja nastavnoga procesa, promicanja kulture i tradicije te razvijanja međukulturne svjesnosti. 

Gordana Čosić

Gordana Čosić, rođena je 1972. godine u Kaknju, BiH. Osnovnu školu započela je u Beču, a završila u Svetom Ivanu Zelini. Srednju školu završila je u Požegi, smjer Kultura i umjetnost. Diplomirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, studij kroatistike. Na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je Poslijediplomski stručni studij Suvremena osnovna škola te obranila magistarski rad na temu Vertikalno-spiralna povezanost nastavnih ciljeva i sadržaja u predmetu Hrvatski jezik od prvog do osmog razreda osnovne škole. Zaposlena je na radnom mjestu učiteljice hrvatskoga jezika u OŠ Dragutina Domjanića u Svetom Ivanu Zelini, a od 2013. ravnateljica je iste škole. Od 2015./2016. ak.god., vanjska je suradnica na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu na Katedri za Hrvatski jezik, književnost, scensku i medijsku kulturu. Kao suautorica sudjelovala je 2016. godine na međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku u Rijeci. Rad Jezična kompetentnost i osviještenost budućih učitelja objavljen je u Zborniku radova Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja (Zagreb, 2017.). Također je, u suautorstvu, izlagala na XXXIII. međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (Rijeka, 2019.), s radom Leksičko-semantička analiza dječjih iskaza u izražavanju osjećaja. Lektorica je i recenzentica udžbenika i ispita znanja za hrvatski jezik, udžbenika za razrednu nastavu, stručnih knjiga i časopisa. Udana je te majka triju kćeri.

Vedrana Juroš

Vedrana Juroš, diplomirala je 2006. godine na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer razredne nastave s pojačanim programom iz hrvatskoga jezika. U zvanju učiteljice mentorice radi u osnovnoj školi te vodi lutkarske i dramske skupine. U nastavi istražuje primjenu dramskih tehnika i metoda, s posebnim naglaskom na unaprjeđenje nastavne prakse. Godine 2015., Hrvatski centar za dramski odgoj dodijelio joj je zvanje dramske pedagoginje. Mentorica je studentima Poslijediplomskoga specijalističkog studija dramske pedagogije na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a kao vanjska suradnica, na istome fakultetu sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika 4. 

Martina Kramar

Martina Kramar, završila je diplomski studij njemačkog jezika i književnosti te pedagogije na Filozofskome fakultetu u Rijeci. U okviru studija dobila je Erasmus stipendiju za studijski boravak na Sveučilištu Alpe-Jadran, Klagenfurt u Austriji te više DAAD stipendija za znanstveni boravak na Sveučilištu u Berlinu u Njemačkoj. 2015. i 2016. godine angažirala se u okviru izbjegličke krize u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija i radila na obrazovnim projektima s ciljem integracije izbjeglica u Crvenome križu Düsseldorf. Svoj rad kao socijalna pedagoginja i predavačica njemačkog jezika nastavila je i na projektu "Kompetencijski centar za izbjeglice" u Essenu. U tome vremenskome periodu napisala je projekte "Interkulturalni trening 2.0" te "Društvena i kulturna raznolikost kao resurs i potencijal". Danas radi kao učiteljica njemačkoga jezika u jednoj osnovnoj školi u Düsseldorfu, a članica je i radne skupine "Deutsch als Zweitsprache" (Njemački kao drugi jezik) grada Düsseldorfa. Znanstveni interes iskazuje u područjima: višejezičnost, njemački kao drugi i strani jezik (DaF/DaZ), međukulturna komunikacija i kompetencija te međunarodna analiza i razvoj kurikula. 

Iva Nemec

Iva Nemec, rođena je u Rijeci 1981. gdje završava Prvu riječku hrvatsku gimnaziju. Na Filozofskome fakultetu u Puli stječe titulu profesorice kroatistike i talijanistike. Umjetničkim radom počela se baviti 1999., kada postaje članicom pulskoga kazališta Inat. Radila je kao producentica i izvršna organizatorica na domaćim i inozemnim kazališnim, književnim i jazz festivalima. Od 2008. godine u osnovnoj i srednjoj školi predaje hrvatski jezik i književnost te talijanski jezik i književnost, a vodi i dramske skupine. Predsjednica je udruge Kaleido, u kojoj radi kao dramska pedagoginja. Autorica je i voditeljica multidisciplinarne izložbe i knjige Ne(Istra)Žena – nevidljiva povijest istarskih žena. U dramskopedagoškome radu bavi se unaprjeđenjem nastavne prakse te poticanjem čitanja i stvaralačkog izražavanja. Vodi dramske radionice za djecu i mlade te tematske radionice za učitelje i nastavnike. Voditeljica je dramskopedagoških projekata: Drama u mom gradu, Teatriček – drama za vrtić i školu, Art Vrtiljak, Kamišibaj – umjetnost pripovijedanja u slikama, Zagrli me pričom. 2018. godine završila je Poslijediplonmski specijalistički studij dramske pedagogije na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši rad Procesna drama kao dramskopedagoška metoda približavanja književnom liku. Suautorica je priručnika Igrom do (spo)razumijevanja, koji sadrži primjere dramskih igara i vježbi za obradu gradiva iz hrvatskog jezika. Od 2018. godine radi kao vanjska suradnica na Učiteljskome fakultetu - Odsjek u Čakovcu, gdje predaje kolegije Dramski odgoj te Scenska kultura i lutkarstvo. 

Ines Strapajević

Ines Strapajević rođena je 1992. u Zagrebu gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Diplomirala je 2017. na Odsjeku za rani i predškolski i odgoj i obrazovanje Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija usvaja suvremene paradigme ranog odgoja i obrazovanja te ih od 2013. aktivno primjenjuje u praksi. Godine 2019. upisuje Poslijediplomski znanstveni sveučilišni doktorski studij Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga odgoja i obrazovanja na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Suautorica je znanstvenoistraživačkoga rada izrađenoga u sklopu sudjelovanja na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji "Jezično i izvanjezično u međudjelovanju" (HDPL, 2020.). Sudjeluje i na Međunarodnoj znanstvenoj i umjetničkoj konferenciji "Suvremene metode u odgoju i obrazovanju – STOO", a kao aktivni izlagač prezentira postignuća vlastite prakse u odgoju i obrazovanju na konferenciji "Zajedno rastemo - suradnički odnosi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju" u suradnji s Učiteljskim fakultetom - Odsjek u Čakovcu. Živi i radi u Zagrebu te aktivno djeluje i usavršava se u vlastitoj profesiji. 

Katarina Sučić

Katarina Sučić (mag. prim. educ.), rođena je 1996. godine u Zagrebu. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i glazbenu školu, završava u Velikoj Gorici. 2014. godine upisuje Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Petrinji, Modul hrvatskoga jezika. Studij završava u srpnju 2019. godine te na istome fakultetu nastavlja svoje obrazovanje na Poslijediplomskome znanstvenome sveučilišnom doktorskom studiju Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga odgoja i obrazovanja. Svoja istraživanja usmjerava na odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama. Cilj joj je olakšati učenje djeci s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima, asistentima u nastavi i učiteljima uz pomoć digitalnih rješenja. Živi u Velikoj Gorici, radi u Zagrebu, ali ne kao magistra primarnog obrazovanja. Rad izvan struke ne smatra negativnim utjecajem u razvoju svoje daljnje profesije i ostvarenju svoga cilja.

Morana Varović Čekolj

Morana Varović Čekolj, rođena je 1984. godine u Zagrebu gdje je usporedo s osnovnom školom pohađala i Glazbenu osnovnu školu "Ivan Zajc". Nakon završetka Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, upisuje Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer razredne nastave s pojačanim predmetom iz likovne kulture, na kojem je diplomirala 2012. godine. Godine 2014. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala je 2019. na Slikarskome odsjeku u klasi izv.prof.art Ksenije Turčić. Iste se godine zapošljava kao predavačica na Učiteljskome fakultetu u umjetničkome području te upisuje poslijediplomski sveučilišni doktorski studij. Dobitnica je dviju Dekanovih nagrada te Rektore nagrade. Od 2020., stalni je član HDLU-a. Imala je četiri samostalne izložbe te izlagala na mnogim zajedničkim izložbama. Sudjelovala je na skupnim projektima kao edukator i predavačica te na radionicama i likovnim kolonijama.

Božica Vuić

BOŽICA VUIĆ, rođena je 1966., a osnovnu i srednju školu (prve dvije godine općega usmjerenja i druge dvije godine smjera suradnik u razrednoj nastavi), završila je u tadašnjem Centru za usmjereno obrazovanje Petrinja. Obranivši diplomski rad Naratološki elementi u baroknom epskom spjevu Petra Kanavelića "Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman", 1990. godine završila je program studija jugoslavenskih jezika i književnosti. Kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti počela je raditi 1989. u Centru za usmjereno obrazovanje Petrinja, zatim od 1993. na Gimnaziji Sisak. Od 2008. zaposlena je na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Petrinji, gdje izvodi nastavu iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika (na redovitome i izvanrednome studiju). Izabrana je u nastavno zvanje i radno mjesto predavača. Članica je Matice hrvatske - Ogranak u Petrinji, Društva "Naša djeca" Petrinja, Pastoralnog vijeća Župe svetoga Lovre u Petrinji i Hrvatskoga čitateljskoga društva.